Hrabri ratnik obranio je kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Mudri vladar odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena. U povijesti hrvatske države ostaje najslavniji velikan. Kipar Robert Frangeš Mihanović izradio je konjanički spomenik 1938. godine, ali je zbog dugotrajnih polemika i Drugog svjetskog rata spomenik postavljen tek 1947. godine.

U središtu trga je župna crkva Sv. Marka sagrađena sredinom 13. stoljeća.

Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić.

Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor od prve sjednice održane 1737. godine. Današnji izgled zgrada ima od početka 20. stoljeća. Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine.

Trg je nastao u podnožju dvaju naselja, Kaptola i Gradeca, uz izvor Manduševac. Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se tu održavati sajmovi.

Na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu – “pod satom” i “pod repom“.

Spomenik banu Josipu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je 1866. godine te uklonjen 1947. godine. Nakon peticije građana spomenik se vraća 1990. godine. Od tada je spomenik orijentiran prema jugu, a ne više prema sjeveru i Mađarskoj kao u originalnom postavu iz 19. stoljeća.